Aritmije srca - o uzrocima i liječenju

Kategorija: Zdravlje

"Način života utiče na povećan rizik od nastanka srčanih oboljenja, pa samim tim i na nastanak aritmija. Tu su pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, povišen krvni pritisak i nivo lipida u krvi, i danas, rekla bih najbitniji faktor rizika – stres", objašnjava mr med sci Aleksandra Grbović internista - kardiolog sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje i stručni saradnik "Rezidencije zdravlja Kerber" u Podgorici

Šta je srčana aritmija?

Aritmija je nenormalan srčani ritam. Da bi govorili o nepravilnom srčanom radu, prvo moramo definisati šta je to normalna srčana akcija.

Srčana akcija se smatra normalnom ako čovjek u stanju mirovanja ima ritmičan, regularan puls između 60 i 100 udara u minuti. Ukoliko je taj puls niži od 50/min. govorimo o bradikardiji, ukoliko je veći od 100/min. o tahikardiji, pri čemu može postojati i iregularnost ritma. Dakle, aritmija podrazumijeva sve ove probleme vezane za ritam i frekvencu srčanih udara.

Kako nastaju aritmije?

Aritmije nastaju zbog nenormalnog stvaranja ili sprovođenja električnih impulsa kroz srce.

Koji su uzroci aritmija?

Mnogobrojni su uzroci nastanka poremećaja ritma. Oni mogu biti urođeni ili stečeni tokom života.
Urođene aritmije su znatno ređe i nastaju kao posledica mutacije gena (Brugada sy., Long QT...) ili u sklopu urođenih srčanih mana (Ebstainova anomalija, Aritmogena displazija DK..). Danas daleko češće viđamo stečene aritmije u sklopu drugih srčanih oboljenja.

Vodeći uzrok nastanka aritmija je koronarna bolest (Angina pectoris, Infakt miokarda, Ishemijska kardiomiopatija), zatim stečene srčane mane (mitralna insuficijencija i/ili stenoza i aortna stenoza i/ili insuficijencija).
Bilo koji agens (virus, bakterija, gljivice...) mogu dovesti do zapaljenja srčanog mišića-miokarditisa, koji će se manifestovati poremećajrm ritma. Bilo koja bolest srčanog mišiča (dilatativna, hipertrofična, hipertenzivna...) nosi ogroman potencijal za nastanak ozbiljnih poremećaja ritma.
Hormonalni poremećaji, naročito štitaste žlijezde u velikoj mjeri utiču na nastanak i pogoršanje aritmija.
Poremećaji ritma su česti kod plućnih bolesnika, naročito onih sa hroničnom obstruktivnom bolešću.
Zloupotreba psihoaktivnih supstanci može usled malignih poremećaja ritma dovesti do letalnog ishoda.
Na kraju treba pomenuti i lijekove koji mogu uzrokovati aritmije, kao npr. antipsihotike, neke antidepresive, anestetike... i naravno same antiaritmike! Ukoliko se ne doziraju adekvatno sami antiaritmici imaju proaritmogen efekat, tj. mogu inicirati ili pogoršati postojeće aritmije, što je i dokazano mnogim kliničkim studijama.

Da li način života može uticati na pojavu aritmija?

Način života utiče na povećan rizik od nastanka srčanih oboljenja, pa samim tim i na nastanak aritmija. Tu su pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, povišen krvni pritisak i nivo lipida u krvi, i danas, rekla bih najbitniji faktor rizika - stres. Jake emocije, bilo lijepe ili ružne, u jednakoj mjeri stvaraju ogromne količine hormona-kateholamina koji mogu dovesti do nastanka i onih najmalignijih poremećaja ritma.

Kada se najčešće javljaju aritmije?

Aritmije se javljaju u svim životnim dobima, s tim što učestalost raste sa starošću. Ovo se posebno odnosi na fibrilaciju atrija kao najčešću aritmiju danas. Ukoliko je aritmija urođena, kao npr WPW syndrom, ona će se ispoljiti još u adolescenciji.

Da li kod osoba sa zdravim srcem može nastati aritmija?

Da. To su najčešće benigne aritmije ( rijetki pojedinačni preskoci iz predkomora ili komora) koji nastaju zbog prekomjernog stresa, unosa alkohola, kafe, duvana, lijekova...

Kako osoba osjeća aritmije?

Nekada se poremećaji ritma otkriju slučajno, tokom sistematskih pregleda, jer ih osoba ne osjeća i vodi normalan život. To su najčešće benigni poremećaji ritma, koji se ne liječe. Međutim, najčešće u praksi osobe se žale na nepravilan srčani rad, lupanje, preskakanje srca i pojačano zamaranje, osjećaj gušenja. Nekada navode vrtoglavice, omaglice, pa čak i gubitke svijesti koji se moraju detaljno ispitati.

Naime, tokom aritmije, srce kao pumpa ne funkcioniše zadovoljavajuće, ne ishranjuje se kiseonikom dovoljno da bi omogućilo adekvatan dotok krvi do ostalih organa, npr. mozga . Nedovoljna prokrvljenost srca tokom aritmije se manifestuje osjećajem gušenja i malakasalosti, dok smanjen dotok krvi do mozga rezultira nesvjesticama. Kod dugotrajnih aritmija srce vremenom slabi, opada mu ejekciona frakcija, tj. razvija se tahikardijom indukovana kardiomiopatija. Iz tih razloga jako je bitno na vrijeme prepoznati vrstu aritmije i adekvatno je liječiti.

Kako se dijagnosticiraju aritmije?

O kom tipu aritmije se radi, može se vidjeti na osnovu površinskog EKG tokom trajnja aritmije. Ukoliko se ne uspije snimiti EKG, potrebno je uraditi 24h Holter monitoring srca.

Šta je to 24h Holter srca?

Holter srca je jednostavna dijagnostička metoda kojom se 24h snima rad srca. Ovom metodom stičemo uvid u minimalnu i maximalnu srčanu frekvencu tokom dnevnih aktivnosti, koje osoba zapisuje tokom nošenja Holtera. Takođe dobijamo vrlo bitne informacije o eventualnim pauzama u srčanom radu, kao i preskocima srca, njihovom broju, morfologiji, mjestu nastanka i njihovoj potencijalnoj opasnosti po život. Na osnovu svih prikupljenih informacija odlučujemo o daljem tretmanu i izboru načina liječanja.

U dijagnostici aritmija neophodan je i ultra-zvuk srca, na osnovu koga stičemo uvid u veličinu srčanih šupljina, valvularnom aparatu, stanju i snazi srčanog mišiča.
Nekada je ispitivanje neophodno dopuniti i Testom fizičkog opterećenja.

Kako se aritmije liječe?

Većina aritmija se uspješno reguliše lijekovima. Pravilnim izborom i adekvatnim doziranjem. Postoje aritmije koje su refraktarne na medikamentozni terapiju ili koje životno ugrožavaju pacijenta, tada se moraju tretirati invazivnim metodama (Radiofrekventna ablacija ili implantacija antibradikardnog ili antitahikardnog pejsing sistema) koje se sprovode u specijalno opremljenim elektrofiziološkim salama.

 A.L.