MONNA - magazin za zdrav i uspješan život

              

 

PROGRAM FESTIVALA LOVE & SPIRIT 2019 u Beogradu : PROGRAM FESTIVALA LOVE & SPIRIT 2019 Decembar 2019 – Januar 2020. godine Holi centar, Kneginje Ljubice 12, kod Trga Republike   Prijava na sva dešavanja obavezna na broj 060 0624455 ili holiakademija@gmail.com     Predavanja i Program Raskidanje vezanosti u Podgorici 15. decembra: Program Raskidanje vezanosti u Podgorici 15. decembra Program vodi Ljiljana Ilić iz Beograda, Ljiljana Ilić: Rođena 1955.g. Već trideset godina se bavi alternativnim načinima za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života. Reiki učitelj Biorezonantna dijagnostika i terapija u Nikšiću od 16. do 18. decembra: Biorezonantna dijagnostika i terapija u Nikšiću od 16. do 18. decembra Provjerite stanje kompletnog organizma najsavremenijim aparatima kvantne medicine.     Primenom dva najsavremenija aparata, radi se komforna, brza i sveobuhvatna analiza zdravstvenog stanja Dijana Raičković: Hajde da nešto promijenimo: "Trener sam HYL programa "Volite sebe - izliječite svoj život" po metodi Lujze Hej, poznatog američkog terapeuta i jedne od vodećih ličnosti na polju motivacije i samopomoći.  Takodje sam i Biorezonantna dijagnostika u Tuzli od 1. do 5. decembra: Biorezonantna dijagnostika i terapija u  U TUZLI od 1. do 5. decembra Provjerite stanje kompletnog organizma najsavremenijim aparatima kvantne medicine.     Primenom dva najsavremenija aparata, radi se komforna, brza i sveobuhvatna analiza zdravstvenog Mohanđi u Tivtu 17. novembra - program Spoznaj Sebe: Spoznaj Sebe – program sa Mohanđijem u Tivtu 17. novembra Pitate li se nekada "Ko sam ja?, Zašto sam ja ja? Koja je moja svrha?" Odgovore na ova i slična pitanja Biorezonantna dijagnostika u Beču od 29. novembra do 3. decembra: Biorezonantna dijagnostika i terapija u Beču od 29. novembra do 3. decembra Provjerite stanje kompletnog organizma najsavremenijim aparatima kvantne medicine.     Primenom dva najsavremenija aparata, radi se komforna, brza i sveobuhvatna analiza zdravstvenog stanja Škola hipnoze u Podgorici - kurs 9. i 10. novembra: Želite li da: -  postanete hipnoterapeut, - da se bavite hipnozom, - izučavate tajne ljudskog uma, - zavirite u podsvijest, - naučite kako da uz pomoć hipnotičkih tehnika ostvarujete svoje ciljeve, Obuka za limfnu drenažu u Nikšiću 19. i 20. oktobra: LIMFNA DRENAŽA - 16 sati edukacije, 2 DANA, SUBOTA I NEDELJA , OD 10h do 18h - 230 e       Obuka obuhvata teorijski i praktični dio, skriptu, materijal za dalje učenje, i Hipnoterapija sa Danielom Lukić u Podgorici od 12. do 16. decembra: Daniela Lukić iz Beograda će raditi individualne hipnoterapeutske tretmane od 10. do 16. decembra u Podgorici   AKO ŽELITE DA SE OSOBODITE STRAHOVA, NERVOZE, TREME, NESANICE, EMOCIONALNIH PROBLEMA i sličnih smetnji, onda

Umijeće stvaranja

 

Moja draga gošća i, po mom mišljenju, jedan od najboljih umjetnika u regionu, Lidija Jovanović, diplomirani kostimograf, profesorica na Fakultetu " Callegari" (Milano) sa odjeljenjem u Beogradu, i posebno prepoznatljiva po svojoj liniji obuće, iznosi svoje viđenje mode današnjice, kao i uopšte mišljenje o modi kao grani primjenjene umjetnosti.

Rene Kening kaže da smo van stvarnosti ako modu definišemo kao vještinu ili istoriju odijevanja. Kako biste Vi definisali modu?

Moda je danas postala nezaobilazan dio skoro svake oblasti ljudskog djelovanja. Ona se ne odnosi samo na oblast odijevanja, već i na sve druge aspekte dizajna koji su opet inkorporirani u našu svakodnevicu čak i mnogo više nego sto smo svjesni ili spremni da priznamo. Kada je odijevanje u pitanju u vremenu u kome se živi nepojmljivo brzo i kada se procjene o ljudima i situacijama donose u prolazu i nerijetko paušalno, nismo ni svjesni koliku ulogu moda igra i koliko smo spremni na osnovu podataka o vizuelnom identitetu da donesemo presude o tome kako ćemo nekoga percipirati. Tako dolazimo do toga da je moda od zabave više srednje klase postala veoma moćno sredstvo komunikacije.

 

Smatrate li da kod nas nema dovoljno modne kritike?

Iskreno govoreći smatram da kod nas nema modne kritike uopšte. Svi izvještaji sa modnih dešavanja svode se na puku objavu, dok kritički sud o modnim događanjima nema ko ni da da'. Umjesto da smanjena rigidnost i demokratizacija bavljenja umjetnošću da dodatnu vrijednost, koja bi se postigla filtriranjem kroz kritičku prizmu, postiglo se prosto to da je svakome moguće da se svrsta u koš sa ozbiljnim umjetnicima bez straha od javne prezentacije svoga rada i eventualnog odbacivanja publike.

 

Kako, po Vašem mišljenju, nepostojanje kvalitetnih kriterijuma za učešće i prezentiranje kolekcija na modnim manifestacijama (nedjelje mode i sl.) utiče na našu modnu scenu?

Tu je, naravno, slična situacija kao i sa modnom kritikom. Kada su nestale velike reginonalne smotre, od kojih je zasigurno beogradski Sajam mode bio jedna od najreprezentativnijih, nestao je i kriterijum za pojavljivanje na modnim manifestacijama. Nažalost presudio je svakako finansijski aspekt i to i nije za osudu. Treba imati u vidu da kada se pojavio Fashon Week u Beogradu prije već više od 20 godina imao je izuzetno jaku saradnju sa ozbiljnim dizajnerima koji su predstavljali kolekcije izuzetno izraženog autorskog pečata. Modni studio Click i FW su na neki način i zaslužni što je moda na ovim prostorima preživjela devedesete i pregrupisala se da bi formirala jednu sasvim novu modnu scenu. Ipak, opstanak na tržištu jedne takve manifestacije nije moguć bez finansijske podrške države, a ako ona izostane mora doći do komercijalizacije. Veći problem je broj modnih smotri i jednaka zastupljenost u medijima svake, bez obzira na odabir učesnika, a tu se ponovo vraćamo na pitanje modne kritike.

 

Da li je stručno obrazovanje neophodno za profesionalno bavljenje modom?

U devedeset posto slučajeva jeste. Naravno da postoje izuzeci koji potvrđuju pravilo, ali kada pogledate svjetsku modnu scenu velika imena iz svijeta mode koja se nisu obrazovala u ovoj oblasti opet dolaze iz svijeta umjetnosti, najčešće arhitekture, što i nije neobično jer je to sličan način konstrukcionog razmišljanja. Kada kažem da je neophodno stručno usavršavanje, ne kažem to iz bilo kakavog snobizma već zato što zaista postoji niz pravila zanata kojima teško možete ovladati ako niste modno obrazovani ili makar učili zanat u nekom modnom studiju, što je na primjer bio slučaj sa Gotijeom. Reći ću vam samo da Fakultet primjenjenih umjetnosti u Beogradu traje pet godina, da se tokom tog perioda izučava teorija forme, anatomija, istorija umjetnosti, istorija kostima, istorija pozorišta, nacrtna geometrija, perspektiva, crtanje i slikanje, a sve to uz usko stručne predmete koji se bave modom. Sve je to potrebno da budete kompletni umjetnik. Danas se mnoge osobe bez znanja i zvanja lako upuste u taj posao i najčešće se to završi kopiranjem sličica iz časopisa. Medjutim to i nije pojava koja pretjerano zabrinjava jer, nekako mi se čini, da su to poduhvati kratkog daha, dok neka druga profesija ne udje u modu.

 

Koliko je naša sredina u stanju da podrži nešto što nije kliše, kopija i kako dizajneri koji imaju drugačiji pristup modi mogu opstati na našoj modnoj sceni?

Pošto sam u ovom poslu već nezanemarljiv broj godina, mogu reći da je stanje sve bolje iz godine u godinu. Naravno treba sačekati, doživjeti i preživjeti promjenu svijesti, ali kako nestaju generacije koje su modnu osviješćenost vezivale za šoping u Trstu sve je više mladih koji prepoznaju domaća modna imena kao nešto referentno. Naravno nisu to „koraci od sedam milja", ali stvari se pomjeraju u smjeru koji prije petnaestak godina nije ni bio zamisliv. Najbitnija je istrajnost i insistiranje na kvalitetu domaćeg proizvoda, koji je sada kod mnogih modnih poslenika postao nesumnjiv.

 

Kako tumačite pojavu da, kod nas, žene koje imaju dobru platežnu moć kupuju isključivo određene marke, ističući na taj način društveni status, dok u razvijenim zemljama žene iz viših slojeva kupuju različite modne brendove, opredjeljujući se, prije svega, za kvalitet i njegovanje sopstvenog stila?

U zemljama na zapadu moda nije ništa novo i percepcija mode se mijenja sa rađanjem istorije mode, drugim riječima ono kako se u Parizu ili Londonu doživljava modna scena kroz razne periode, to zapravo i jeste istorija mode. Mi smo oni koji prate, obilježeni svojim lokalnim prilikama, promjenama, vremenima kriza i prosperiteta koji nisu uvijek vezani za svjetska dešavanja. I dok danas u svijetu, kada su veliki modni brendovi postali dostupni i srednjoj klasi, elita traži "svježu krv" među neafirmisanim dizajnerima, naša novopečena elita po prvi put dolazi u priliku da nosi brendove o kojima su maštali u vremenima krize. Slično se nešto dešava i sa ruskim društvom. Ako bi normalni periodi bez ratova i turbulencija ovdje postojala dovoljno dugo, razvila bi se svijest o potrebi za autentičnošću. Ovako je naše društvo u situaciji da se svakih pedesetak godina, a nekada i češće, iz početka definiše i uspostavlja sisteme vrijednosti.

 

Pripremila: Milena Djurdjić, modni dizajner

Prijavite se za novosti!

* indicates required

Kolumna


Ko je online

Ko je na mreži: 48 gostiju i nema prijavljenih članova

Online shop - MONNA narukvice za sreću

Copyright MONNA magazin Podgorica Izjava o odgovornosti: Redakcija Monna magazina ne odgovara za sadržaj oglasa i plaćenih reklama

Login or Register

LOG IN